O pokladama

Među starinskim običajima koji se i danas još održavaju-trače u selima ove naše plemenite Slavonije nalaze se i poklade. U selima ih zovu bušari, fašingari, kurjače ili maškare. Kao što ih u svakom kraju drugačije nazivaju, tako su i sami običaji različiti.No, ono što im je zajedničko jeste da se odvijaju u pokladnom tjednu, da su svi duhoviti i glasni i posebno veseli.

Upravo u tim zaje dničkim obilježjima treba tražiti njihov dublji smisao. Naš je predak na različite načine pokušao utjecati na prirodu, pa je to izrazio također pjesmom i plesom. Željeli su uspjeh i napredak u lovu i urodu, za veće brkove, da se udobrovolje zle sile, za zdravlje i ljepotu, ali da se, kao što su i poklade, što brže otjera zima i što prije dođe proljeće. Sve te želje stopile su se u jedan običaj, u poklade. A uz poklade, narod je ispjevao brojne stihove koji vrlo slikovito opisuju ljude i same običaje.

Barem da su u godini troje, jer samo u vrijeme poklada dozvoljeno je da se rubina i gaće, skuta i oplećak izvrnu, zamijene sa odjećom Cigana, vračara i bula. Zato se i pjeva «Alaj volim ići u bušare, kad me mladu spreme u kotlare». Barem da su u godini troje, jer samo je o poklada dozvoljeno govoriti i prikazivati svašta. Obilje je duhovitih događaja tih dana pa tako i pjesma kaže: «Poklade su i ludi su dani, i ja ću ti mati ludovati».

Opširnije…