43. Šokačko Sijelo Županja

Pod nazivom “Otvarajte kapiju i vrata” Županja Vas poziva na 43. Šokačko sijelo, manifestaciju utemeljenu na bogatoj tradiciji i kulturi Slavonije, manifestaciju koja je počela vrlo skromno, sada već davne 1967. godine, a koja je iz godine u godinu postajala sve raskošnija ukazujući na neiscrpno bogatstvo slavonske narodne baštine.

Županja će od 05. do 16. veljače postati velika pozornica narodnog stvaralaštva i kulturne baštine u kojoj će moći uživati ljubitelji folklora i bogatstva Šokadije. Program će početi 05. veljače izložbom “Konji u tradicijskoj kulturi” i Konjarskim vatrama.

U okviru programa održat će se Pokladno jahanje ulicama grada, kazališna predstava “Mačak u vreći”, Sijelo pučkih pisaca, izložba Marice Žigmundovac, te večeri folklora na kojima će se predstaviti kulturno-umjetnička društva iz Hrvatske te gostujuće folklorne skupine. Sijelo će se nastaviti Malim Šokačkim literarnim sijelom, Večeri uz tamburu, dok će na IX. Vigor barmen kupu svoja umijeća u pripremanju barskih mješavina i koktela pokazati učenici ugostiteljskih škola.

Opširnije…

O pokladama

Među starinskim običajima koji se i danas još održavaju-trače u selima ove naše plemenite Slavonije nalaze se i poklade. U selima ih zovu bušari, fašingari, kurjače ili maškare. Kao što ih u svakom kraju drugačije nazivaju, tako su i sami običaji različiti.No, ono što im je zajedničko jeste da se odvijaju u pokladnom tjednu, da su svi duhoviti i glasni i posebno veseli.

Upravo u tim zaje dničkim obilježjima treba tražiti njihov dublji smisao. Naš je predak na različite načine pokušao utjecati na prirodu, pa je to izrazio također pjesmom i plesom. Željeli su uspjeh i napredak u lovu i urodu, za veće brkove, da se udobrovolje zle sile, za zdravlje i ljepotu, ali da se, kao što su i poklade, što brže otjera zima i što prije dođe proljeće. Sve te želje stopile su se u jedan običaj, u poklade. A uz poklade, narod je ispjevao brojne stihove koji vrlo slikovito opisuju ljude i same običaje.

Barem da su u godini troje, jer samo u vrijeme poklada dozvoljeno je da se rubina i gaće, skuta i oplećak izvrnu, zamijene sa odjećom Cigana, vračara i bula. Zato se i pjeva «Alaj volim ići u bušare, kad me mladu spreme u kotlare». Barem da su u godini troje, jer samo je o poklada dozvoljeno govoriti i prikazivati svašta. Obilje je duhovitih događaja tih dana pa tako i pjesma kaže: «Poklade su i ludi su dani, i ja ću ti mati ludovati».

Opširnije…

Peče čiča rakiju

Šokačko sijelo je manifestacija koja nas podsjeća na tradicijske običaje koji su niknuli na ovom području, a koji žive i danas. Pečenje rakije jedan je od običaja koji se njeguje od davnina. Kako se običaji i tradicija oko pečenja rakije ne bi zaboravili Turistička zajednica grada Županje u okviru programa “Šokačkog sijela” organizira pečenje rakije pod nazivom “Peče čiča rakiju “.

Prvi korak u pripremi pečenja rakije je dobro oprati kazan, naliti vodu u banjicu te uliti kom u kazan. Zatim se sastavljaju ostali dijelovi kazana. S obzirom da ima više proizvođača kazana svaki je specifičan za sebe ali im je funkcija ista. Potrebno je staviti kapu zatim dugačku cijev koja spaja kotao i hladnjak, koji se nalazi u banjici uronjen u vodu. Nakon toga slijedi loženje vatre u peći i počinje pečenje rakije. Vatra u početku treba biti jača kako bi kom što prije provrio, a kasnije slabija kako bi prva rakija koja curi u posudu za rakiju što sporije curila.

U početku curi vrlo jaka rakija u žbanjicu a kasnije kako proces pečenja odmiče “jačina” rakije postupno slabi. Prva 2-3 dcl rakije zovu se bašica i bacaju se zbog metilnog alkohola. Na kraju teče patoka, u kojoj je tek nekoliko gradi i zato se ne miješa s ostalom rakijom.

Opširnije…

Kako je nastalo Šokačko Sijelo?

Cjelokupna raskoš, bogatstvo i ljepota izvornih slavonskih običaja, nošnji, kulturne baštine, folklora, narodnog stvaralaštva i bogatstva Šokadije i sve ostalo čime se Županjci već stoljećima ponosno diče utkano je u kulturno-zabavnu i turističku manifestaciju “Šokačko sijelo”, čija je tradicija zakoračila već u peto desetljeće.

Šokačko sijelo je manifestacija utemeljena na bogatoj i raskošnoj kulturi i tradiciji Slavonije i ljudi tog kraja Hrvatske. Od osnutka pa do danas, kroz priredbe i nastupe, predstave i slavlja, smotre i festivale prošlo je mnoštvo suradnika – amatera, raznih udruga, prosvjetnih djelatnika, poduzetnika, gospodarstvenika i tako već više od 40 godina.

Kako je utemeljeno, počelo i naposljetku naraslo u ovu vrsnu tradiciju?

U veljači 1967. godine, prof. Ivan Baotić i Josip Šimunović bili su kao predstavnici Županje na “Prvom pokladnom Šokačkom sijelu” u Zagrebu što ga je tada organiziralo Kulturno-umjetničko društvo “Šokadija”. Bilo je sve u najboljem redu, “u ruhu i duhu” slavonsko-šokačkom: tambura i folklora, pjesme, poskočice, svatovac, bećarac, slavonska jela. Promatrajući priredbu ova su se dva županjca upitali “Pa zar smo mi morali iz Županje, srca Šokadije, doći u Zagreb da bi doživjeli Šokadiju?”

Opširnije…