Izbor za Šokački Cvit 2010

U okviru “Šokačkog sijela”, 12. veljače 2010. godine, održat će se izbor ljepotice “Šokačkog sijela” – “Šokački cvit” u dvorani „Mladost” Županja. Sve djevojke će biti odjevene u izvornu tradicijsku odjeću, a stručni žiri će odabrati ljepoticu 43. Šokačkog Sijela Županja. Na našim službenim stranicama Sijela možete pogledati svih 18 ljepotica koje se natječu za titulu “Šokački Cvit 2010.”.

Jedna od najzanimljivijih i najatraktivnijih prošlogodišnjih priredbi u okviru Šokačkog sijela je izbor najljepše djevojke Šokice „Šokački cvit” koja je upriličena u dvorani Mladost u nazočnosti brojnih posjetitelja. Za “Šokački Cvit 2009.” u konkurenciji od 14 djevojaka odjevenih u narodne nošnje stare 70 do 100 godina titulu najljepše nošnje i djevojke ponijela je županjka Nikolina Jozanović, prva pratilja je Ines Goda, a druga pratilja marija Benaković obje iz Županje.

Šokački Cvit 2009

Ove godine smo vam dodatno osigurali i glasanje na Internetu koje je otvoreno do 12.02.2010. u 19h. Online glasanje se pribraja glasanju stručnog žirija, kao jedno glasačko tijelo. Tko će odnijeti titulu najljepše nošnje i djevojke na “43. Šokačkom sijelu Županja” – odlučite i vi!

Djevojke koje će se 12. veljače 2010. godine natjecati za “Šokački Cvit”:

01. Ana Dominković

02. Andrea Šerbetar

03. Martina Nikolić

04. Martina Šarić

05. Lana Zlatarić

06. Ivona Čehovski

07. Jasmina Đurin

08. Ivana Petrović

09. Marijana Žaper

10. Ivana Vučevac

11. Vedrana Gnjidić

12. Tena Bilić

13. Marija Kozić

14. Matea Lakušić

15. Suzana Mesarić

16. Matea Džanić

17. Nera Sučić

18. Martina Krtalić

---

Glasanje za “Šokački cvit 2010.”

---

Svoj glas za "Šokački cvit 2010" dajem sljedećoj djevojci:

• Matea Lakušić (16%, 362 Glasova)
• Jasmina Đurin (15%, 324 Glasova)
• Lana Zlatarić (11%, 249 Glasova)
• Suzana Mesarić (9%, 197 Glasova)
• Marija Kozić (8%, 175 Glasova)
• Ana Dominković (6%, 137 Glasova)
• Martina Šarić (6%, 135 Glasova)
• Nera Sučić (5%, 120 Glasova)
• Tena Bilić (5%, 107 Glasova)
• Marijana Žaper (4%, 83 Glasova)
• Ivona Čehovski (3%, 74 Glasova)
• Martina Krtalić (3%, 61 Glasova)
• Martina Nikolić (2%, 55 Glasova)
• Ivana Vučevac (2%, 54 Glasova)
• Matea Džanić (2%, 38 Glasova)
• Vedrana Gnjidić (1%, 28 Glasova)
• Andrea Šerbetar (1%, 28 Glasova)
• Ivana Petrović (1%, 6 Glasova)

Ukupno glasova: 2,231

 Loading ...

O pokladama

Među starinskim običajima koji se i danas još održavaju-trače u selima ove naše plemenite Slavonije nalaze se i poklade. U selima ih zovu bušari, fašingari, kurjače ili maškare. Kao što ih u svakom kraju drugačije nazivaju, tako su i sami običaji različiti.No, ono što im je zajedničko jeste da se odvijaju u pokladnom tjednu, da su svi duhoviti i glasni i posebno veseli.

Upravo u tim zaje dničkim obilježjima treba tražiti njihov dublji smisao. Naš je predak na različite načine pokušao utjecati na prirodu, pa je to izrazio također pjesmom i plesom. Željeli su uspjeh i napredak u lovu i urodu, za veće brkove, da se udobrovolje zle sile, za zdravlje i ljepotu, ali da se, kao što su i poklade, što brže otjera zima i što prije dođe proljeće. Sve te želje stopile su se u jedan običaj, u poklade. A uz poklade, narod je ispjevao brojne stihove koji vrlo slikovito opisuju ljude i same običaje.

Barem da su u godini troje, jer samo u vrijeme poklada dozvoljeno je da se rubina i gaće, skuta i oplećak izvrnu, zamijene sa odjećom Cigana, vračara i bula. Zato se i pjeva «Alaj volim ići u bušare, kad me mladu spreme u kotlare». Barem da su u godini troje, jer samo je o poklada dozvoljeno govoriti i prikazivati svašta. Obilje je duhovitih događaja tih dana pa tako i pjesma kaže: «Poklade su i ludi su dani, i ja ću ti mati ludovati».

Opširnije…

Peče čiča rakiju

Šokačko sijelo je manifestacija koja nas podsjeća na tradicijske običaje koji su niknuli na ovom području, a koji žive i danas. Pečenje rakije jedan je od običaja koji se njeguje od davnina. Kako se običaji i tradicija oko pečenja rakije ne bi zaboravili Turistička zajednica grada Županje u okviru programa “Šokačkog sijela” organizira pečenje rakije pod nazivom “Peče čiča rakiju “.

Prvi korak u pripremi pečenja rakije je dobro oprati kazan, naliti vodu u banjicu te uliti kom u kazan. Zatim se sastavljaju ostali dijelovi kazana. S obzirom da ima više proizvođača kazana svaki je specifičan za sebe ali im je funkcija ista. Potrebno je staviti kapu zatim dugačku cijev koja spaja kotao i hladnjak, koji se nalazi u banjici uronjen u vodu. Nakon toga slijedi loženje vatre u peći i počinje pečenje rakije. Vatra u početku treba biti jača kako bi kom što prije provrio, a kasnije slabija kako bi prva rakija koja curi u posudu za rakiju što sporije curila.

U početku curi vrlo jaka rakija u žbanjicu a kasnije kako proces pečenja odmiče “jačina” rakije postupno slabi. Prva 2-3 dcl rakije zovu se bašica i bacaju se zbog metilnog alkohola. Na kraju teče patoka, u kojoj je tek nekoliko gradi i zato se ne miješa s ostalom rakijom.

Opširnije…

Kako je nastalo Šokačko Sijelo?

Cjelokupna raskoš, bogatstvo i ljepota izvornih slavonskih običaja, nošnji, kulturne baštine, folklora, narodnog stvaralaštva i bogatstva Šokadije i sve ostalo čime se Županjci već stoljećima ponosno diče utkano je u kulturno-zabavnu i turističku manifestaciju “Šokačko sijelo”, čija je tradicija zakoračila već u peto desetljeće.

Šokačko sijelo je manifestacija utemeljena na bogatoj i raskošnoj kulturi i tradiciji Slavonije i ljudi tog kraja Hrvatske. Od osnutka pa do danas, kroz priredbe i nastupe, predstave i slavlja, smotre i festivale prošlo je mnoštvo suradnika – amatera, raznih udruga, prosvjetnih djelatnika, poduzetnika, gospodarstvenika i tako već više od 40 godina.

Kako je utemeljeno, počelo i naposljetku naraslo u ovu vrsnu tradiciju?

U veljači 1967. godine, prof. Ivan Baotić i Josip Šimunović bili su kao predstavnici Županje na “Prvom pokladnom Šokačkom sijelu” u Zagrebu što ga je tada organiziralo Kulturno-umjetničko društvo “Šokadija”. Bilo je sve u najboljem redu, “u ruhu i duhu” slavonsko-šokačkom: tambura i folklora, pjesme, poskočice, svatovac, bećarac, slavonska jela. Promatrajući priredbu ova su se dva županjca upitali “Pa zar smo mi morali iz Županje, srca Šokadije, doći u Zagreb da bi doživjeli Šokadiju?”

Opširnije…