Jedna od najzanimljivijih i najatraktivnijih prošlogodišnjih priredbi u okviru Šokačkog sijela je izbor najljepše djevojke Šokice „Šokački cvit” koja je upriličena u dvorani Mladost u nazočnosti brojnih posjetitelja. Za “Šokački Cvit 2009.” u konkurenciji od 14 djevojaka odjevenih u narodne nošnje stare 70 do 100 godina titulu najljepše nošnje i djevojke ponijela je županjka Nikolina Jozanović, prva pratilja je Ines Goda, a druga pratilja marija Benaković obje iz Županje.

Šokački Cvit 2009

Ove godine smo vam dodatno osigurali i glasanje na Internetu koje je otvoreno do 12.02.2010. u 19h. Online glasanje se pribraja glasanju stručnog žirija, kao jedno glasačko tijelo. Tko će odnijeti titulu najljepše nošnje i djevojke na “43. Šokačkom sijelu Županja” – odlučite i vi!

Djevojke koje će se 12. veljače 2010. godine natjecati za “Šokački Cvit”:

01. Ana Dominković

02. Andrea Šerbetar

03. Martina Nikolić

04. Martina Šarić

05. Lana Zlatarić

06. Ivona Čehovski

07. Jasmina Đurin

08. Ivana Petrović

09. Marijana Žaper

10. Ivana Vučevac

11. Vedrana Gnjidić

12. Tena Bilić

13. Marija Kozić

14. Matea Lakušić

15. Suzana Mesarić

16. Matea Džanić

17. Nera Sučić

18. Martina Krtalić

Vaš organizacijski odbor 43. Šokačkog Sijela Županja.

[contact-form]

Petak, 05. veljače 2010.

19.00 sati – IZLOŽBA „Konji u tradicijskoj kulturi“ (Zavičajni muzej „Stjepan Gruber“)
20.00 sati -KONJARSKE VATRE (Zavičajni muzej „Stjepan Gruber“)

Subota, 06. veljače 2010.

11.00 sati – MALO ŠOKAČKO SIJELO (dvorana „Mladost“)
19.00 sati – OTVORENJE SIJELA (dvorana „Mladost“)
Nastupaju: KUU-e: „Tomislav“ Županja, „Kristal-Sladorana“Županja, „Tena“ Đakovo, „Šokadija“ Strizivojna, „Drenje“ Drenjanci, „Seljačka sloga“ Baranjsko Petrovo Selo, Pjevačka skupina „Poljari“ Šiškovci, Pjevačka skupna “Zvizde“Zagreb i TS „Garavuše“Kutjevo

Nedjelja, 07. veljače 2010.

12.00 sati – POKLADNO JAHANJE – najava Sijela ulicama grada
19,00 sati – KAZALIŠNA PREDSTAVA „Mačak u vreći“ – GAK (dvorana „Mladost“)

Ponedjeljak 08. veljače 2010.

19.00 sati – SIJELO PUČKIH PISACA (Restoran „Kristal-Sladorana“)

Utorak, 09. veljače 2010.

18.00 sati - IZLOŽBA Marice Žigmundovac (Galerija Veliki Kraj)
19.00 sati – I. VEČER FOLKLORA (dvorana „Mladost“)
Nastupaju: KUU-e: „Drežnik“ Drežnik, „S. Janković“ Šiškovci, „Sava“ Rajevo Selo, „Zagrađe“ Zagrađe, „M. Gubec“ Ilača, „Mladost“ Vođinci, „Tomislav“ Cerna i „Branimir“ Bošnjaci

Srijeda, 10. veljače 2010.

19.00 sati - II. VEČER FOLKLORA (dvorana „Mladost“)
Nastupaju: KUU-e: „Šokadija“ Stari Mikanovci, „Sloga“ Đakovačka Satnica, „S. Janković“ Rokovci-Andrijaševci, „Šokadija“ Budrovci, „J. Kozarac“ Štitar, „M. Stojanović“ Babina Greda, „I. Filipović“ Velika Kopanica i „K. Šimić“ Podcrkavlje

Četvrtak, 11. veljače 2010.

10.30 sati – MALO LITERARNO SIJELO (Gradska knjižnica)
11.00 sati - IX. „VIGOR BARMEN KUP“ (Obrtničko-industrijska škola)

Petak, 12. veljače 2010.

19.00 sati – „ŠOKAČKI CVIT 2010.“ (dvorana „Mladost“)

Subota, 13. veljače 2010.

19.00 sati – III. VEČER FOLKLORA – gostujući ansambli (dvorana „Mladost“)
Nastupaju: KUU-e:“Tomislav“Županja, „Kristal-Sladorana“ Županja, „Herceg Stjepan“ Ljubuški, BiH, „Sveti Juraj“ Duga Resa, „Gradina“ Polača, Folklorni ansambl Slavonskog Broda i Centar za tradicijska glazbala Zagreb

Nedjelja, 14. veljače 2010.

09.00 sati – SVINJOKOLJA (Caffe-bar „Ambar“)
11.00 sati – PEČE ČIČA RAKIJU ( Trg kralja Tomislava)
12.00 sati – ZABAVNI PROGRAM TS „Patria“ (centralna pozornica)
13.00 sati – POKLADNA POVORKA – ulicama grada
20.00 sati – MASKENBAL (Dom mladeži) – Nastup: LET 3

Ponedjeljak, 15. veljače 2010.

19.00 sati – VEČER UZ TAMBURU (dvorana „Kristal-Sladorana“)
Nastup: Brodska udruga tamburaša Slavonski Brod

Utorak, 16. veljače 2010.

20.00 sati – SELJAČKA ZABAVA (Sportska dvorana OŠ Ivana Kozarca)
Nastup: TS „Kristali“ Županja

Vaš organizacijski odbor 43. Šokačkog Sijela Županja.

Županja će od 05. do 16. veljače postati velika pozornica narodnog stvaralaštva i kulturne baštine u kojoj će moći uživati ljubitelji folklora i bogatstva Šokadije. Program će početi 05. veljače izložbom “Konji u tradicijskoj kulturi” i Konjarskim vatrama.

U okviru programa održat će se Pokladno jahanje ulicama grada, kazališna predstava “Mačak u vreći”, Sijelo pučkih pisaca, izložba Marice Žigmundovac, te večeri folklora na kojima će se predstaviti kulturno-umjetnička društva iz Hrvatske te gostujuće folklorne skupine. Sijelo će se nastaviti Malim Šokačkim literarnim sijelom, Večeri uz tamburu, dok će na IX. Vigor barmen kupu svoja umijeća u pripremanju barskih mješavina i koktela pokazati učenici ugostiteljskih škola.

“Otvarajte kapiju i vrata”

Prikazi slavonske svinjokolje i pečenja rakije pod nazivom “Peče čiča rakiju”, zasigurno će privući veliki broj posjetitelja koji će se uz kazan moći ugrijati svježom rakijom i bogatom gastro ponudom, te uživati u velikoj ponudi tradicijskih suvenira i rukotvorina. Nadalje, bogati program Šokačkog sijela donijet će nam jednu od najatraktivnijih priredbi, „Šokački cvit”, kada će se izabrati najljepša djevojka – Šokica u narodnoj nošnji.

Tradicionalna Pokladna povorka, najveselija i najzanimljivija priredba, i ove će godine okupiti folklorne skupine, djecu te goste iz Hrvatske i svijeta koji će biti vjerni sudionici ili promatrači povorke maštovitih, duhovitih i originalnih maski. Na Pokladni utorak, posljednji dan prije Pepelnice, odnosno Čiste srijede održat će se nezaboravna Seljačka zabava na kojoj će se proglasiti najljepše uređeni izlozi.

Nakon više od 20 različitih folklornih, kulturnih, turističkih i zabavnih priredbi, koje će prikazati što je to šokačka pisma i rič, što je slavonsko kolo i kakvi su ovdašnji narodni običaji, Šokačko sijelo će zatvoriti svoje kapije i vrata, te na taj način označiti početak korizme.

Pozivamo sve zainteresirane da posjete Županju i uživaju u raznolikom programu 43. Šokačkog sijela!

Upravo u tim zaje dničkim obilježjima treba tražiti njihov dublji smisao. Naš je predak na različite načine pokušao utjecati na prirodu, pa je to izrazio također pjesmom i plesom. Željeli su uspjeh i napredak u lovu i urodu, za veće brkove, da se udobrovolje zle sile, za zdravlje i ljepotu, ali da se, kao što su i poklade, što brže otjera zima i što prije dođe proljeće. Sve te želje stopile su se u jedan običaj, u poklade. A uz poklade, narod je ispjevao brojne stihove koji vrlo slikovito opisuju ljude i same običaje.

Barem da su u godini troje, jer samo u vrijeme poklada dozvoljeno je da se rubina i gaće, skuta i oplećak izvrnu, zamijene sa odjećom Cigana, vračara i bula. Zato se i pjeva «Alaj volim ići u bušare, kad me mladu spreme u kotlare». Barem da su u godini troje, jer samo je o poklada dozvoljeno govoriti i prikazivati svašta. Obilje je duhovitih događaja tih dana pa tako i pjesma kaže: «Poklade su i ludi su dani, i ja ću ti mati ludovati».

A svaki dan o poklada u tjednu ima svoj naziv.

Kako pripovijedaju naši stari, ponedjeljak je Sramotni ako se radi pa se ide u bušare, utorak je Bolni jer se kaže da nešto naškoditi, srijeda je Vrtičava pa se savjetuje da se ne radi jer vrti se u glavi, četvrtak je Zagušljivi, petak je Mišićavi jer izgrist će miševi pa što vrijedi ako se radi, subota je Zaklopita pa ništa ne vrijedi jer će se sve zaklopiti i najbolje je ići u bušare, a nedjelja je Otklopita i onda je baš da se ide u bušare.

Jedan od pokladnih običaja iz Babine Grede upravo je onaj od kojeg vjerojatno potječe i pjesma «O poklada bit ću nova mlada a o Dova bit ću snaša nova». Naime, nova se mlada priznavala baš o poklada. Tada je od momkove majke dobivala košaricu.

No, poseban se ugođaj u Babinoj Gredi mogao doživjeti «pokladnim ponedjeljkom» prije podne, kada babogredskim šorovima krenu jahači, kao davno prije za vrijeme Vojne Krajine.
U Županji su o pokladnih dana djevojke išle u «bule», a mlade snaše u «vuka». Maskirani vukovi uhvatili bi se jedan drugom za kaiš ili za tkanicu, a predvodnik bi držao granu ili prut i nastojao udariti vukove na repu. Na taj ih način predvodnik utjera u dvorište gdje budu počašćeni od domaćina.

Poklade su dani po mnogo čemu osobiti pa zahvaljujući KUD-u Tomislav i danas šorovima idu «Bule», «Turci», «Vuk» i «Strašne poklade». Malo su gdje tako precizno očuvani duhoviti, glasni, ali i «ozbiljni» ophodi: od načina odijevanja, preko osobitog kretanja do točno određenih pjesama i rekvizita.

Tako zahtjevne prizore s obiljem «ozbiljnih» i duhovitih događaja oživjeli su i za ulicu (za sada u pokladnoj povorci «Šokačkog sijela») no, želja je tako atraktivan drevni ophod, prepun mimike, pjesme i plesa, vratiti građanima u njihove šorove i avlije.

Prvi korak u pripremi pečenja rakije je dobro oprati kazan, naliti vodu u banjicu te uliti kom u kazan. Zatim se sastavljaju ostali dijelovi kazana. S obzirom da ima više proizvođača kazana svaki je specifičan za sebe ali im je funkcija ista. Potrebno je staviti kapu zatim dugačku cijev koja spaja kotao i hladnjak, koji se nalazi u banjici uronjen u vodu. Nakon toga slijedi loženje vatre u peći i počinje pečenje rakije. Vatra u početku treba biti jača kako bi kom što prije provrio, a kasnije slabija kako bi prva rakija koja curi u posudu za rakiju što sporije curila.

U početku curi vrlo jaka rakija u žbanjicu a kasnije kako proces pečenja odmiče “jačina” rakije postupno slabi. Prva 2-3 dcl rakije zovu se bašica i bacaju se zbog metilnog alkohola. Na kraju teče patoka, u kojoj je tek nekoliko gradi i zato se ne miješa s ostalom rakijom.

Za vrijeme pečenja rakije potrebno je redovito mjeriti “jačinu” rakije pomoću gradometra. Kada se postigne željena jačina rakije nastavlja se peći patoka, koja se kasnije prepeče. Kako bi saznali kada je kraj pečenja, obično se patoka koja curi iz hladnjaka uzima čašicom ili žlicom te baca na vatru. Ako vatra plane potrebno je još peći a ako ne plane pečenje je gotovo.
U početku je rakija bezbojna, no ulijevajući ju u hrastovu burad, nakon 4-5 mjeseci poprimi zlatnožutu boju. Prije se pekla slabija rakija, iz razloga da je bude više te kako bi seljaci u napornom radu na polju gasili žeđ. Tada je 12, 13 gradi bila jaka rakija, a danas se računa kao slaba.

“Peče čiča rakiju, otvorio kapiju, financ bezobrazan, privrnio kazan, iscurila rakija…”

Da se ispeče jedan kazan potrebno je sat i pol vremena. Po kazanu se ‘vata oko osam litara, po sedamnaest gradi. Nakon što iziđe “patoka”, prilazi se “rušenju” kazana, skida se cijev, potom “kapa” a onda slijedi istresanje koma tzv. prevraćanje. Kom se danas baca, a prije je, u nedostatku stočne hrane, služio za ishranu svinja. Pogled na vreli kom izaziva nelagodu, treba biti vrlo pažljiv da se ne prolije po nekome. Nastavak pečenja rakije nakon “rušenja” kazana zove se “nastavljanje” odnosno u kazan se stavlja novi kom.

Ono što je posebno interesantno vezano uz ovu priču oko pečenja rakije jest pravo prijateljsko druženje oko kazana. Jer pečenje rakije Šokcima, nije tek puki posao koji se odradi na brzinu nego tradicija i trud koji se na kraju isplati litrama i litrama šljivovice.

Prije su ljudi oko kazana sjedili do dugo u noć. Znalo se popiti, ali i pojesti – domaću slaninu ili kobasicu, koja se probode štapom i prisloni uz žar i toplinu peći. Znalo se skupiti takvo društvo koje je, dok se pekao drugi kazan, popilo svu rakiju iz onog prvog a i razne druge dogodovštine. Pa je tako i nastala stara pjesma koja kaže: